Autori

Radionica Rudolf Mosinger

Svjetlotiskarski zavod R. Mosinger d.d. osnovan je 1900. godine. Osnovao ga je fotograf Rudolf Mosinger (1865. – 1918.) kao vlastito poduzeće koje je od 1904. uključivalo i litografski odjel. Zavod je prestao s radom 1912. godine.

Pavao Bolkovac

Grafičar, propagandist. Autor znaka ZZ i cjelokupnog vizualnog identiteta te voditelj propagandne djelatnosti sajamskih izložaba Zagrebačkog zbora 1922. i 1923. godine. Bio je urednik lista Službeni vjesnik Zagrebačkog sajma uzoraka (1922.) i Kazališnog lista (1921. – 1922.)

Ljubo Babić
(Jastrebarsko, 1890. – Zagreb, 1974.)

Slikar, grafičar, scenograf, povjesničar umjetnosti. Pohađao je gimnaziju u Bjelovaru i Zagrebu te privatnu slikarsku školu M. Cl. Crnčića i B. Csikosa Sessije. Završio je 1913. Akademiju likovnih umjetnosti u Münchenu (A. Janko, F. von Stuck) i polazio Académie de la Grande Chaumière u Parizu (1913./14.). Diplomirao je 1932. povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1915. otvorio je privatnu slikarsku školu, a 1916. postao je nastavnik na zagrebačkoj Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, koja prerasta u Akademiju likovnih umjetnosti, gdje je radio kao redoviti profesor (1940. – 1961.). Sudjelovao je 1916. u osnivanju Proljetnog salona, organiziranju Nezavisne grupe hrvatskih umjetnika (1923.), formiranju Grupe četvorice (1928.), Grupe trojice (1929.) i Grupe hrvatskih umjetnika (1939.). Autor je muzejskog postava Moderne galerije (1919.) u Zagrebu. Redoviti je član JAZU od 1950. godine. U razdoblju 1947. – 1964. bio je ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora i autor galerijskog postava. Iznimno važna ličnost u razvoju hrvatskih likovnih umjetnosti i utemeljenju likovnih posebnosti „našeg izraza“. Uz slikarstvo, bavio se scenografijom, grafičkim oblikovanjem plakata i knjiga, muzeologijom, kritikom i teorijom.

Maksimilijan Vanka
(Zagreb, 1889. – Puerto Vallarta, 1963.)

Slikar. Nakon završene mature (1908.) pohađao je Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt (prof. B. C. Sessia). U razdoblju 1911. – 1914. usavršavao se pri Kraljevskoj akademiji lijepih umjetnosti i Školi dekorativnih umjetnosti u Bruxellesu (prof. C. Montald i Jean Delville). U Zagrebu od 1920. predaje na Kraljevskoj višoj školi za umjetnosti i umjetni obrt. Između 1926. i 1929. izlaže u okviru Grupe Četvorice s Lj. Babićem, V. Becićem i J. Mišom. Od 1934. živi i djeluje u SAD-u. Uz slikarstvo, u kojem se bavio krajolicima, portretima i kompozicijama s folklornom i sakralnom tematikom, bavio se i scenografijom, zidnim slikarstvom i grafičkim dizajnom.

Zdenka Sertić
(Sv. Ivan Zelina, 1899. – Zagreb, 1986.)

Slikarica i etnografkinja. Pohađala je Višu školu za umjetnosti i obrt u Zagrebu od 1917. (prof. Lj. Babić). Usavršavala se u Berlinu (1922.) i Parizu (1925.). Radila je u Etnografskom muzeju u Zagrebu (1927. – 1959.). Bavila se likovnom obradom folklornih motiva i prikazima narodnih nošnji te ilustracijama za mnogobrojne knjige.

Sergije Glumac
(Užgorod, 1903. – Zagreb, 1964.)

Slikar, grafičar, scenograf. Uz realnu gimnaziju, izvanredno je polazio Umjetničku zanatsku školu u Beogradu (prof. Lj. Ivanović), a nakon toga studira jedan semestar arhitekturu u Berlinu (1923.). U Zagrebu 1924. – 1927. studira na Kraljevskoj akademiji za umjetnost i umjetni obrt (prof. F. Kovačević i J. Kljaković, T. Krizman). Godine 1925./6. pohađa Academié André Lothe u Parizu. Bio je suradnik Zavoda za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju – IMAGO (1928./29.) U razdoblju 1930. – 1937. radio je kao scenograf u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Bavio se grafikom i grafičkim dizajnom plakata i časopisa, autor je brojnih reklamnih kampanja te njegov rad zauzima važno mjesto u povijesti grafike i grafičkog dizajna u Hrvatskoj.

Kornel Becić pl. Rustenberg*
(Graz, 1910. − 1999.)

Slikar, grafički dizajner, ilustrator. Školovao se na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji za umjetnost i umjetni obrt, gdje je 1930. – 1933. pohađao slikarsku školu Joze Kljakovića i Ljube Babića. Niz godina djelovao je u Hrvatskoj kao dizajner i ilustrator, a nakon odlaska u Austriju nastavio je umjetničko djelovanje pod imenom Cornel von Becic-Rustenberg; tamo je, uz slikarstvo, oblikovao neke od ikoničkih austrijskih turističkih plakata.
*podatci za životopis preuzeti iz: Magaš Bilandžić, Lovorka (2014), „Plakati Zagrebačkog zbora u međuratnom razdoblju (1922. – 1940.): prilog povijesti hrvatskog grafičkog dizajna“, Peristil, Zagreb, br. 57, str. 209-219.

Emil Vičić
(Slavonski Brod, 1907. – Zagreb, 1985.)

Arhitekt, dizajner. Završio je studij na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Bavio se dizajnom plakata te je bio autor više likovnih postava, među kojima treba istaknuti stalni postav Tehničkog muzeja u Zagrebu (1963.).

Edo Murtić
(Velika Pisanica kraj Bjelovara, 1921. – Zagreb, 2005.)

Slikar, grafičar. Završio je 1939. Obrtnu školu u Zagrebu. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1939.), zatim u Beogradu (1940.) (P. Dobrović) i ponovno u Zagrebu (1941. – 1943.) (Lj. Babić). Učio je scenografiju u Rimu (1941.). Jedan je od utemeljitelja Grupe Mart (1957.) i Galerije Forum (1969.) u Zagrebu. Početkom 50-ih godina 20. stoljeća boravio je u Americi i Kanadi te je izradio ciklus slika Doživljaj Amerike, nakon kojeg nastaju i druga važna djela koja ga svrstavaju među najistaknutije predstavnike hrvatskog apstraktnog slikarstva. Redoviti je član HAZU od 1997. godine. Autor je niza crteža i grafika, scenografija, plakata, murala, mozaika, keramike. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama širom svijeta te je dobitnik više nagrada i priznanja.

Atelijer Tri

Djelovao je u Zagrebu u razdoblju 1929. – 1941. godine.
Osnovali su ga braća Vladimir Mirosavljević (Zagreb, 1908. – 1975.) i Zvonimir Mirosavljević (Zagreb, 1905. – 1952.) te Božidar Kocmut (Banja Luka, 1899. – Zagreb, 1977.). Nadovezujući se na rad Zavoda IMAGO (u kojem su djelovali V. Mirosavljević i Kocmut), Atelijer Tri postao je najvažniji grafički studio 30-ih godina 20. stoljeća u zemlji. Njegovo djelovanje temeljilo se na znanstvenom, teoretskom i praktičnom proučavanju reklame. Realizirali su brojne reklamne kampanje i vizualna rješenja koja su primjeri visokog standarda grafičkog dizajna i vizualne kulture.